Dijana Hrkalović godinama je bila prva žena srpske policije. Vreme njenog rukovođenja obeležila je kriminalizacija policije, mafijaška ubistva i jačanje kavačkog klana i grupe Veljka Belivuka kao njegove ispostave u Srbiji.
Iako su hapšeni za brojna krivična dela, od nasilničkog ponašanja i prodaje droge do ubistava, članovi ove grupe uspevali su da ostanu van domašaja zakona. Imali su, kako su pokazala brojna novinarska otkrića, jake veze u vrhu policije i politike.
Više teksta
Dijana Hrkalović godinama je bila prva žena srpske policije. Vreme njenog rukovođenja obeležila je kriminalizacija policije, mafijaška ubistva i jačanje kavačkog klana i grupe Veljka Belivuka kao njegove ispostave u Srbiji.
Iako su hapšeni za brojna krivična dela, od nasilničkog ponašanja i prodaje droge do ubistava, članovi ove grupe uspevali su da ostanu van domašaja zakona. Imali su, kako su pokazala brojna novinarska otkrića, jake veze u vrhu policije i politike.
Belivuk i njegovi saradnici pohapšeni su u februaru 2021. i optuženi za niz svirepih ubistava, ali istraga nije ispitivala njihove moćne veze. U danima posle hapšenja tabloidi bliski vlasti pisali su da je Hrkalović štitila članove grupe, uklanjala dokaze i dostavljala im podatke o njihovim kriminalnim suparnicima.
Ona je uhapšena u oktobru 2021, ali je samo deo onoga što su mediji pisali o njoj i njenim vezama sa kriminalnim klanom završilo u optužnici koja je protiv nje podignuta dva meseca kasnije. Hrkalović je optužena da je uticala na kolege iz policije da opstruiraju istrage i krše zakon. Osim nje, optuženi su i Dejan Milenković, bivši načelnik Službe za specijalne istražne metode, kao Milorad Šušinjić, načelnik novosadske policije.
U optužnici se navode tri događaja u kojima je Hrkalović prekršila zakon. Tužilaštvo tvrdi da je sprečila da se izveštaj o veštačenju Belivukovog telefona u postupku koji se protiv njega vodio zbog ubistva Vlastimira Miloševića 2017, takozvani slučaj „ubistvo na šinama“, na vreme dostavi tužilaštvu čime je uticala na ishod postupka. Na teret joj se stavlja i da je naredila da se obriše deo prisluškivanog razgovora advokata Dragoslava Ognjanovića i kriminalca Dragoslava Miloradovića u kom su govorili o njenim vezama sa kriminalcima, ali i o privatnom životu, kao i da je naredila nezakonito prisluškivanje kriminalca Darka Eleza da bi sprečila da ga istražuju druge službe.
Najveći deo optužbi protiv Hrkalović zasnivao se na svedočenjima njenih podređenih koji su tvrdili da im je izdavala nezakonita naređenja.
Dva dana pred početak suđenja Hrkalović je otkazala punomoćje advokatu koji ju je dotad branio i umesto njega angažovala Vladimira Đukanovića, istaknutog člana Srpske napredne stranke. Bio je to znak da stvari za nju kreću nabolje.
Suđenje je počelo u aprilu 2022. Predmet je dodeljen sudiji Slađani Marković koja je tek koji mesec ranije stigla u Posebno odeljenje za organizovani kriminal. Sa njom su u veću sudije Vladimir Mesarović i Nataša Albijanić.
Hrkalović je na sudu negirala krivicu i istakla da je sve radila po naređenju ministra policije Nebojše Stefanovića. Prst u Stefanovića uprli su i drugi optuženi. Milenković, koji je u istrazi tvrdio da mu je Hrkalović naređivala da nezakonito postupa, na sudu je promenio iskaz i tvrdio da je ona samo prenosila Stefanovićeva naređenja. I Šušnjić je odgovornost prebacio na Stefanovića i rekao da Hrkalović kao državna sekretarka nije mogla da mu izdaje naređenja, već su to mogli samo direktor i ministar policije.
Tokom postupka kao dokaz predstavljen je i izveštaj o veštačenju Belivukovog telefona.
Detalje izveštaja objavio je NIN, a u porukama koje su razmenjivali Belivuk i pripadnik Žandarmerije Nenad Vučković Vučko sa kojim je Hrkalović bila u emotivnoj vezi spominje se „D“ i „Dijana“ i zaključuje se da je bila obaveštena o koracima koje su preduzimali kriminalci i poručivala im kako da postupaju.
Policija u izveštaju navodi da je iza ovih nadimaka upravo Dijana Hrkalović, ali je ona to na suđenju negirala.
Sudija Marković pitala je bivšu državnu sekretarku da li je ona „D“ odnosno „Dijana“ koja se pominje u prepisci što je ona osporila i dodala da se spominje i „Nebojša“ i „ministar“ pokušavajući ponovo da krivicu prebaci na svog bivšeg šefa, kako su objavili mediji.
Tužilaštvo u istrazi nije ispitalo Stefanovića, ni kao osumnjičenog ni kao svedoka. Za svedoka ga je predložio Hrkalovićkin branilac Đukanović.
Preslušan je i snimak prisluškivanog razgovora ubijenog advokata Dragoslava Ognjanovića i kriminalca Dragoslava Miloradovića u kom oni, kako se navodi u optužnici, razgovaraju o Hrkalović i njenim kriminalnim vezama. Hrkalović je razgovor ocenila kao „trač rubriku“ ljudi koji je ne poznaju.
Krajem januara 2025. doneta je i prva presuda – Hrkalović je osuđena na 16 meseci zatvora. Osim nje, osuđen je i Šušnjić na godinu dana zatvora, dok je Milenković oslobođen svih optužbi.
Sudija Marković je na izricanju presude rekla da sudije nisu prihvatile odbranu Hrkalović da joj je ministar Nebojša Stefanović naređivao da oteže sa dostavljanjem izveštaja o veštačenju Belivukovog telefona, smatrajući je kontradiktornom. Sudije smatraju da Hrkalović, čak i u slučaju da je bilo tako kako je navela, nije bila u obavezi da prihvati naredbe koje nisu po zakonu.
Pri izricanju presude, kako je rekla sudija Marković, sud je zanemario širi kontekst o ovim događajima, kao i tabloidne tekstove, naročito u slučaju Hrkalović, već se bavio samo onim što je u predmetu.
Presuda je prvostepena i na nju osuđeni i njihovi advokati, kao i tužilac, mogu da se žale Apelacionom sudu u Beogradu.
U međuvremenu Tužilaštvo za organizovani kriminal došlo je do novih dokaza koji ukazuju na duboke veze koje je bivša državna sekretarka imala sa kriminalnim klanovima.
U oktobru 2022. godine od francuskih kolega tužilaštvo je dobilo sadržaj prepiske sa „skaj“ telefona više od 150 osoba koje sumnjiči da su povezani sa kriminalom, a među njima je bilo i ime Dijane Hrkalović. U obrazloženju tužilaštva navedeno je da se sumnja da je Hrkalović deo veće grupe umešane u nekoliko ubstava.
Dokazi koje su Francuzi poslali doveli su do hapšenja kriminalne grupe poznate kao „vračarska grupa“ i podizanja optužnice protiv njih. Hrkalović se nije našla među optuženima.