Međunarodnom akcijom „Balkanski ratnik“ 2009. godine kriminalna organizacija Darka Šarića praktično je rasturena – širom sveta uhapšeni su njegovi saradnici osumnjičeni da su učestvovali u švercu kokaina.
U Srbiji se, sem za međunarodni šverc droge, Šariću i saradnicima sudi i da su prali novac stečen prodajom kokaina.
Prva optužnica podignuta je u avgustu 2010, a Tužilaštvo za organizovani kriminal kasnije je podiglo još nekoliko optužnica koje su spojene u jednu i ukupno je optuženo 18 ljudi. Među njima su advokati, bankari, ekonomisti koji su, prema istrazi tužilaštva, Šariću pomogli da opere 22 miliona evra. Kokainski novac ulagan je kroz privatiuzaciju državnih firmi, hotela, kao i poljoprivrednih preduzeća od kojih su neka bila na ivici propasti. Šarić i njegovi saradnici kupili su, između ostalog, hotele „Vojvodina“ i „Putnik“ u Novom Sadu, hotel „Palić“ u Subotici, poljoprivredne kompanije „Mitrosrem“ iz Sremske Mitrovice, „Mladi borac“ iz Sonte i „Jedinstvo“ iz Gajdobre, kao i firmu „Bratstvo“ iz Preševa. Članovi grupe novac su ubacivali u legalne tokove kroz ugovore za fiktivne poslove i pozajmice koje su sklapale njihove firme, često skrivajući vlasništvo iza ofšor kompanija, utvrdilo je tužilaštvo.
Više teksta
Međunarodnom akcijom „Balkanski ratnik“ 2009. godine kriminalna organizacija Darka Šarića praktično je rasturena – širom sveta uhapšeni su njegovi saradnici osumnjičeni da su učestvovali u švercu kokaina.
U Srbiji se, sem za međunarodni šverc droge, Šariću i saradnicima sudi i da su prali novac stečen prodajom kokaina.
Prva optužnica podignuta je u avgustu 2010, a Tužilaštvo za organizovani kriminal kasnije je podiglo još nekoliko optužnica koje su spojene u jednu i ukupno je optuženo 18 ljudi. Među njima su advokati, bankari, ekonomisti koji su, prema istrazi tužilaštva, Šariću pomogli da opere 22 miliona evra. Kokainski novac ulagan je kroz privatiuzaciju državnih firmi, hotela, kao i poljoprivrednih preduzeća od kojih su neka bila na ivici propasti. Šarić i njegovi saradnici kupili su, između ostalog, hotele „Vojvodina“ i „Putnik“ u Novom Sadu, hotel „Palić“ u Subotici, poljoprivredne kompanije „Mitrosrem“ iz Sremske Mitrovice, „Mladi borac“ iz Sonte i „Jedinstvo“ iz Gajdobre, kao i firmu „Bratstvo“ iz Preševa. Članovi grupe novac su ubacivali u legalne tokove kroz ugovore za fiktivne poslove i pozajmice koje su sklapale njihove firme, često skrivajući vlasništvo iza ofšor kompanija, utvrdilo je tužilaštvo.
U ovim nezakonitim poslovima, piše u optužnici, imali su pomoć bankara koji su im omogućili da torbe pune keša koje donose u banke tajno uplate na račune.
Pojedini optuženi su tokom istrage priznali krivicu i osuđeni su na kućni zatvor. Među njima je Srđan Petrović, bivši prinudni upravnik Metals banke, kao i Nikola Dimitrijević, šurak Branka Lazarevića, bivšeg šefa kabineta Ivice Dačića, koji je pomogao Šariću da preuzme firmu „Mitrosrem“.
Suđenje je počelo 2011. godine i slučaj je dodeljen sudiji Siniši Petroviću koji pre toga nije imao iskustva u ovakvim postupcima – samo godinu dana ranije je iz novopazarskog Okružnog suda došao u Posebno odeljenje za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu.
Šarić je bio u bekstvu do 2014. godine kada se predao vlastima u Srbiji – svega dva dana nakon što je Srpska napredna stranka (SNS) pobedila na parlamentarnim izborima. Rekao je da je to učinio jer je osetio da se promenila politička klima i da veruje da će imati fer suđenje.
Na sudu je rekao da je nevin i tvrdio je da je novac legalno zaradio tako što je prodao mrežu kiosaka „Štampa“ nemačkoj korporaciji VAC.
„Svako kaže – ne pitajte me za prvi milion, ja kažem – pitajte me za prvih 27 miliona koje sam dobio od ’VAC’-a“, rekao je Šarić u završnoj reči u julu 2020.
Tužilaštvo je ponudilo brojne dokaze – od poslovne dokumentacije do prisluškivanih razgovora u kojima se, tvrdi, čuje kako članovi grupe planiraju i dogovaraju se da prljavi keš ubace u regularne tokove. U jednom od tih razgovora, Šarićev advokat Radovan Štrbac objašnjava kako grupa rukovodi novcem: „Sistem je takav, da oni vode brigu o svemu. Prenose, uzmimo, dnevno 100 do 200.000 (evra) najviše. Ta lova je u Beogradu i još nekoliko lokacija, a ovde (Novi Sad) ne drže ništa, ali ovde dolaze i donose lovu. I danas će doneti 150.000, sutra će doneti 200.000, preksutra… Znači, ako padnu, boli ih ku*ac za 150.000.“
Saslušani su i brojni svedoci, a najvažniji je bio vojvođanski biznismen Mile Jerković koji je govorio o tome kako je svoja preduzeća prodavao Šariću. Optuženi narko-bos krio se kao vlasnik, pa je sve ugovore potpisao njegov advokat Štrbac, na kojeg su se zvanično i vodile firme, ispričao je ovaj svedok.
Jerković se žalio da mu je tokom suđenja više puta prećeno i da je na njega vršen pritisak da ne svedoči. „Zapaljena mi je farma, dva auta, imao sam pretnje. Nuđene su mi pare da ne svedočim – to je verovatno Štrbac poslao ljude da mi nude da ne budem svedok“, rekao je u sudnici.
Suđenje je obeležilo i menjanje sudija iz tročlanog veća koje sudi grupi, kao i česta odlaganja, i ono do danas, više od deset godina od početka, nije okončano.
U martu 2012. godine sudiju Nadu Zec koja je bila članica veća zamenio je Aleksandar Trešnjev; četiri godine kasnije zamenjen je i sudija Vladimir Vučinić, a na njegovo mesto došao je Dragomir Gerasimović. Zatim, u januaru 2018. godine umesto sudije Trešnjeva došla je sudija Svetlana Aleksić. Sa svakom promenom sudije postupak je počinjao ispočetka, kako bi se novi sudija upoznao sa dokazima, što je dodatno odugovlačilo ovo ionako dugo suđenje.
U postupku je od početka do donošenja prve presude jedino bio predsednik veća sudija Siniša Petrović.
On se, međutim, nije pokazao u sudnici. Često je odlagao suđenja te se postupak dosta razvlačio – samo završne reči odlagale su se čak 10 meseci. Za devet i po godina suđenje je odloženo 27 puta.
Krajem jula 2020. godine Petrović i kolege osudile su Šarića na devet godina zatvora.
„U pitanju je nesumnjivo prljav novac zarađen od prodaje kokaina“, rekao je Petrović obrazlažući ovakvu odluku. „Nije sporno da je Šarić imao novac nakon prodaje ’Štampe’. Jedino je sporno odakle, koliko i kada je Šarić uložio da bi prisvojio tu firmu.“
Na presudu su se žalili Šarićevi advokati i Apelacioni sud u Beogradu ju je dve godine kasnije, u avgustu 2022. godine, ukinuo i naložio novo suđenje.
Sudije apelacije utvrdile su da presudom nije potpuno rešen predmet optužbe – odnosno Šarić i ostali nisu osuđeni niti oslobođeni za kriminalno udruživanje, za koje se terete optužnicom. Presuda je i nerazumljiva i, između ostalog, nije jasno da li su članovi grupe osuđeni za šverc droge ili za pranje novca.
Sudije koje su donele presudu pogrešile su i kada je u pitanju vremenski okvir – zaključili su da postoji sumnja da novac koji je 2006. uložen u „Štampa sistem“ potiče od prodaje kokaina, međutim, u istoj presudi tvrde da je Šarić grupu za pranje para oformio tek 2008, navele su sudije apelacije.
Slučaj je vraćen sudijama Višem sudu u Beogradu, ali drugačijem veću pošto je sudija Petrović u međuvremenu prešao u drugo odeljenje suda i nije više uopšte sudio. Predsednik veća postao je sudija Vladan Ivanković, a suđenje je počelo u novembru 2022. godine.
Nekoliko meseci kasnije, došlo je do promene sudija – u postupak se vratio sudija Petrović. Došao je umesto Dragomira Gerasimovića.