Novinari KRIK-a crvenim i žutim zastavicama čitaocima ukazuju na određene nepravilnosti, kontroverze i probleme koje su otkrili u vezi sa radom pojedinih sudija, kao i u predmetima u kojima su te sudije postupale.
Kliknite na zastavicu da saznate više.
2
Profil ažuriran:
08.12.2020.
GODINA ROĐENJA
1960.
OBRAZOVANJE
Pravni fakultet u Beogradu
Godine studiranja:
12
Prosečna ocena:
6,67
NA POZICIJI SUDIJE
27 godina
Kada je u martu 2005. godine prešao iz Prvog opštinskog suda u Beogradu u tadašnji Okružni sud, Dragan Mirković je raspoređen u novoformirano vojno odeljenje koje je preuzelo deo predmeta od bivših vojnih sudova koji su prestali da postoje poslednjeg dana 2004. godine.
Petorica sudija, među kojima je bio i Mirković, dobili su tada oko dve hiljade vojnih predmeta, a slučajevi su se ticali izbegavanja vojne službe, sabotaža, špijunaža, odavanja državnih tajni i slično.
Više teksta
Kada je u martu 2005. godine prešao iz Prvog opštinskog suda u Beogradu u tadašnji Okružni sud, Dragan Mirković je raspoređen u novoformirano vojno odeljenje koje je preuzelo deo predmeta od bivših vojnih sudova koji su prestali da postoje poslednjeg dana 2004. godine.
Petorica sudija, među kojima je bio i Mirković, dobili su tada oko dve hiljade vojnih predmeta, a slučajevi su se ticali izbegavanja vojne službe, sabotaža, špijunaža, odavanja državnih tajni i slično.
Među medijski najpraćenijim bio je slučaj „Pancir“ u kome se nekadašnjem ministru odbrane Srbije i Crne Gore Prvoslavu Daviniću sudilo da je oštetio državu sklapanjem ugovora za nabavku vojne opreme sa firmom „Mile Dragić“.
Nakon što je Vojno odeljenje ukinuto, Mirković je 2010. godine raspoređen u Odeljenje za ratne zločine. U tom periodu je kao predsednik sudskog veća osudio četvoricu policajaca na ukupno 36 godina zbog mučenja i ubistva više hrvatskih civila u slučaju „Beli manastir“, ali i oslobodilo krivice optuženog za ubistvo 11 Hrvata 1991. godine u selu Tenja kod Osijeka.
Jedan od njegovih slučajeva bila je i „Tuzlanska kolona“ – suđenje Iliji Jurišiću, nekadašnjem policajcu iz Bosne i Hercegovine, da je naredio napad na kolonu JNA koja se povlačila iz tuzlanske kasarne ka Srbiji. Mirković je doneo osuđujuću presudu, ali je ona oborena zbog nedostatka dokaza.
Sa druge strane, oslobodio je komandanta Milivoja Bojovića odgovornosti u slučaju pogibije sedmorice njegovih vojnika kod bolnice „Dragiše Mišović“ tokom NATO bombardovanja. Veće sa Mirkovićem na čelu prihvatilo je Bojovićevu odbranu da je uradio sve da zaštiti svoju jedinicu i da nije mogao da predvidi gde će NATO gađati.
Mirković je godinama sudija Posebnog odeljenja za organizovani kriminal, gde sudi u poznatim slučajevima poput „Azotare“, a veće u kom je osudilo je Jovicu Stefanovića za zloupotrebe u „Jugoremediji“. Član je veća i u slučaju „Jovanjica“.
U pravosuđu je od 1992. godine. Pravni fakultet je nakon 12 godina završio sa prosečnom ocenom malo iznad šest.
Mirković nije želeo da razgovara sa novinarima KRIK-a.
Nakon dolaska Srpske napredne stranke (SNS) na vlast 2012. godine uhapšen je bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Saša Dragin, kadar Demokratske stranke...
Više o predmetu
Predsednik veća
„Jugoremedija“
TRAJANJE
9 godina
OKONČAN
Slučaj „Jugoremedija“ jedan je od slučajeva 24 sporne privatizacije u Srbiji na koje je ukazao Savet za borbu protiv korupcije na čelu sa pokojnom Vericom Barać i tražio reakciju...
Više o predmetu
Predsednik veća (ponovljeni postupak)
„Tuzlanska kolona“
TRAJANJE
8 godina
OKONČAN
U slučaju „Tuzlanska kolona“ sudilo se nekadašnjem policajcu BiH Iliji Jurišiću. Ovaj postupak je Fond za humanitarno pravo, nevladina organizacija koja se bavi pitanjima ratnih...
Više o predmetu
Predsednik veća
Suđenje za falsifikovanje, kavački klan
TRAJANJE
7 godina
TRAJE
Užičanin Darko Karaičić optužen je 2017. godine da je organizovao grupu koja je kriminalcima nabavljala lažne lične karte i drugu falsifikovanu dokumentaciju. Zajedno sa njim...
Više o predmetu
Predsednik veća
Ratni zločini u Belom Manastiru
TRAJANJE
5 godina
OKONČAN
Zoran Vukšić, Slobodan Strigić, Branko Hrnjak i Velimir Bertić optuženi su, a kasnije i osuđeni, za ranjavanja, ubistva i mučenja više civila u Belom Manastiru, mestu u Hrvatskoj na...
Više o predmetu
Predsednik veća
Ratni zločini „Tenja 2“
TRAJANJE
3 godine
OKONČAN
Na optuženičkoj klupi Višeg suda u Beogradu, Odeljenja za ratne zločine, oktobra 2012. godine našli su se Božo Vidaković i Žarko Čubrilo. Bili su optuženi da su 1991. godine kao...
Više o predmetu
Predsednik veća
Suđenje jatacima Stojana Župljanina
TRAJANJE
<1 godine
OKONČAN
Tužilaštvo za ratne zločine je u decembru 2010. godine optužilo šest osoba da su bili jataci, odnosno da su skrivali tada haškog optuženika, a kasnije osuđenika Stojana Župljanina....
Više o predmetu
Član veća
Suđenje za ratne zločine u Lovasu
TRAJANJE
13 godina
OKONČAN
Četrnaest muškaraca optuženo je 2007. godine za ratni zločin u selu Lovas u Hrvatskoj. Među optuženima su pripadnici nekadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), članovi paravojne...
Više o predmetu
Član veća
„SMS prevara“
TRAJANJE
13 godina
TRAJE
Predrag Bećirić optužen je da je tokom 2009. i 2010. godine sa još 17 osoba izveo prevare u nekoliko nagradnih igara koje su organizovali Državna lutrija Srbije i „ITV Multimedija“...
Više o predmetu
Član veća
Suđenje Miroslavu Bogićeviću – slučaj „Farmakom“
TRAJANJE
8 godina
TRAJE
Biznismen Miroslav Bogićević, vlasnik koncerna „Farmakom“ iz Šapca, uhapšen je u novembru 2014. zbog sumnje da je oštetio državnu banku – Privrednu banku Beograd (PBB)....
Više o predmetu
Član veća
Suđenje Miroslavu Miškoviću
TRAJANJE
8 godina
OKONČAN
Hapšenje biznismena Miroslava Miškovića i njegovog sina Marka zbog sumnje da su učestvovali u malverzacijama u putarskim preduzećima, u decembru 2012. godine, bio je događaj koji je...
Više o predmetu
Član veća (ponovljeni postupak)
Šabačka grupa
TRAJANJE
4 godine
OKONČAN
„Šabačka grupa“ jedna je od brutalnijih domaćih kriminalnih bandi koje su bile aktivne u Srbiji. Organizovao ju je Milan Ostojić zvani Sandokan iz Šapca i grupa je do 2009, kada je...
Više o predmetu
Član veća
„Jovanjica“
TRAJANJE
4 godine
TRAJE
Slučaj u javnosti poznat kao „Jovanjica“, odnosno otkrivanje velikog zasada marihuane na poljoprivrednoj plantaži ove kompanije, jedan je od retkih slučajeva organizovanog kriminala...
Više o predmetu
Član veća
Suđenje za ubistvo Zorana Vukojevića Vuka
TRAJANJE
2 godine
OKONČAN
Zoran Vukojević Vuk, bivši policajac koji je radio kao šef obezbeđenja vođe ozloglašenog zemunskog klana Dušana Spasojevića, odlučio je još tokom policijske akcije „Sablja“...
Više o predmetu
Član veća
Suđenje bivšem direktoru „Resavice“ za primanje mita
TRAJANJE
1 godina
OKONČAN
U januaru 2015. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović na konferenciji za novinare otkrio je da je uhapšen član glavnog odbora vladajuće Srpske napredne...
Više o predmetu
Član veća
Suđenje za ratne zločine u Duljcima kod Bihaća
TRAJANJE
1 godina
OKONČAN
U popodnevnim satima 23. septembra 1992, tokom rata na prostoru Bosne i Hercegovine, u mestu Duljci kod Bihaća osam muškaraca dovezlo se kolima do voćnjaka u kome su civili, bosanski...
Više o predmetu
NEZAKONITE ODLUKE
Novinari KRIK-a crvenim i žutim zastavicama čitaocima ukazuju na određene nepravilnosti, kontroverze i probleme koje su otkrili u vezi sa radom pojedinih sudija, kao i u predmetima u kojima su te sudije postupale.
Vrhovni kasacioni sud je u septembru 2019. godine utvrdio da su sudije Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Višeg suda – Dragan Mirković, Maja Ilić i Velimir Lazović – kao i sudije Apelacionog suda – Zoran Savić, Vučko Mirčić, Milena Rašić, Mirjana Popović i Tatjana...
Više teksta
Vrhovni kasacioni sud je u septembru 2019. godine utvrdio da su sudije Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Višeg suda – Dragan Mirković, Maja Ilić i Velimir Lazović – kao i sudije Apelacionog suda – Zoran Savić, Vučko Mirčić, Milena Rašić, Mirjana Popović i Tatjana Vuković, prekršile zakon pri donošenju presude policajcu Rajku Šimšiću. Šimšiću se sudilo da je bio deo kriminalne grupe koja je pravila falsifikovana dokumenta i prodavala ih kriminalcima.
Grupu je predvodio Užičanin Darko Karaičić koji je krajem 2017. godine sklopio sporazum sa Tužilaštvom i priznao krivicu. Prva presuda Šimšiću pred Posebnim odeljenjem za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu donelo je veće Dragana Mirkovića u oktobru 2018. godine, kada je osuđen na četiri godine. Ovu odluku je maja iduće godine potvrdio i Apelacioni sud, smanjivši kaznu na tri godine zatvora.
Šimšićevi advokati su se, međutim, žalili Vrhovnom kasacionom sudu (VKS) koji je u septembru odlučio da su sudije prekršile zakon jer su koristile nezakonit dokaz. Naime, kako je naveo VKS, kao dokaz protiv Šimšića uzeli su sporazum o priznanju krivičnog dela koji je sklopljen između tužilaštva i Darka Karaičića, što je nezakonito.
“Priznanje okrivljenog, kao sastavni i neophodni deo sporazuma o priznanju krivičnog dela između njega i tužioca, nema ni formu ni karakter iskaza (...) već je to volja tužioca i okrivljenog da određena krivično-pravna stvar bude pravosnažno rešena na određeni način, u pogledu koga među njima postoji saglasnost”, navodi se u odluci Vrhovnog kasacionog suda.
Pošto je zakon prekršen na štetu Šimšića, Vrhovni kasacioni sud je naložio da mu se ponovo sudi.
Januara 2020. godine, Viši sud ga je opet osudio na tri godine zatvora, ali je i ova presuda pala. Naime, Apelacioni sud je u oktobru utvrdio da je presuda ponovo zasnovana na nezakonitom dokazu, kao i da je nejasna i protivrečna. Naloženo je novo suđenje.
Manje teksta
Novinari KRIK-a crvenim i žutim zastavicama čitaocima ukazuju na određene nepravilnosti, kontroverze i probleme koje su otkrili u vezi sa radom pojedinih sudija, kao i u predmetima u kojima su te sudije postupale.
Vrhovni kasacioni sud utvrdio je da je sudsko veće Višeg suda u Beogradu koje je predvodio Velimir Lazović, a u kojem su bili i Maja Ilić i Dragan Mirković, prekršilo zakon prilikom donošenja osuđujuće presude u slučaju „SMS prevara“. Sudije su, naime, u aprilu 2016. godine o...
Više teksta
Vrhovni kasacioni sud utvrdio je da je sudsko veće Višeg suda u Beogradu koje je predvodio Velimir Lazović, a u kojem su bili i Maja Ilić i Dragan Mirković, prekršilo zakon prilikom donošenja osuđujuće presude u slučaju „SMS prevara“. Sudije su, naime, u aprilu 2016. godine osudile Predraga Bećirića i još 16 osoba da su tokom 2009. i 2010. godine varali u nagradnim igrama i tako osvojili stanove, automobile i druge nagrade u vrednosti većoj od 225 miliona dinara. U pitanju su bile igre „Piši i kupi – 100 dana, 100 automobila“, „RTS licitacija“, „Pun džak para“, „Grand auto“, „Grand licitacija“.
Njihovu presudu potvrdilo je veće Apelacionog suda u Beogradu koje su činili Veroljub Cvetković, Milimir Lukić, Dragoljub Đorđević, Bojana Paunović i Nadežda Mijatović.
Presuda je postala pravosnažna, ali su advokati podneli zahtev za zaštitu zakonitosti Vrhovnom kasacionom sudu tvrdeći da su sudije prekršile zakon i njihovim klijentima nanele štetu. Vrhovni kasacioni sud je uvažio njihove žalbe, ukinuo presudu i postupak vratio na ponovno suđenje. Vrhovni sud je utvrdio da su sudije prekršile zakon pri donošenju presuda – sudije Višeg suda su „prekoračile optužbe“, a sudije apelacije to nisu uvidele, već su potvrdile presudu.
Naime, u optužnici protiv Bećirića i ostalih tužilaštvo tvrdi da su optuženi izvršili prevaru i na taj način oštetili potencijalne dobitnike. Sudije Višeg suda su, međutim, utvrdile da su oštećeni svi učesnici nagradne igre, što je po stavu Vrhovnog suda netačno.
„Postupajući na ovaj način – samoinicijativno proširujući krug oštećenih lica, sa kruga onih koji bi u svakom slučaju ostvarili dobitak na sve učesnike igara na sreću, te zaključujući da su svi koji su učestvovali u igrama u skladu sa pravilima i čija je imovina smanjena plaćanjem cene učestvovanja u igrama, prvostepeni sud je povredio objektivni identitet optužbe i presude i prekoračio optužbu na štetu okrivljenih.“
Vrhovni sud ukazuje da su navodnom prevarom optuženih oštećeni samo oni učesnici nagradne igre koji bi, da nije bilo prevare, osvojili nagradu, a ne svi koji su u njoj učestvovali. Utvrđujući da je Lazović u presudi prekoračio optužbu, Vrhovni sud ju je ukinuo i naložio ponovno suđenje.