Novinari KRIK-a crvenim i žutim zastavicama čitaocima ukazuju na određene nepravilnosti, kontroverze i probleme koje su otkrili u vezi sa radom pojedinih sudija, kao i u predmetima u kojima su te sudije postupale.
Kliknite na zastavicu da saznate više.
1
Profil ažuriran:
08.12.2020.
GODINA ROĐENJA
1971.
OBRAZOVANJE
Pravni fakultet u Beogradu
Godine studiranja:
5
Prosečna ocena:
7,55
NA POZICIJI SUDIJE
24 godine
Na suđenjima kojima predsedava sudija Svetlana Aleksić neretko postavlja potpitanja i traži dodatna objašnjenja od svedoka i optuženih.
Aleksić je 2016. postala prva zamenica tadašnjeg predsednika Višeg suda u Beogradu Aleksandra Stepanovića, čija je osoba od poverenja. Aleksić za KRIK kaže da je na ovu poziciju došla zahvaljujući dugogodišnjem sudijskom iskustvu i poznavanju rada u upravi suda pošto je u toku svoje karijere bila i zamenica predsednika Prvog osnovnog suda u Beogradu.
Više teksta
Na suđenjima kojima predsedava sudija Svetlana Aleksić neretko postavlja potpitanja i traži dodatna objašnjenja od svedoka i optuženih.
Aleksić je 2016. postala prva zamenica tadašnjeg predsednika Višeg suda u Beogradu Aleksandra Stepanovića, čija je osoba od poverenja. Aleksić za KRIK kaže da je na ovu poziciju došla zahvaljujući dugogodišnjem sudijskom iskustvu i poznavanju rada u upravi suda pošto je u toku svoje karijere bila i zamenica predsednika Prvog osnovnog suda u Beogradu.
Široj javnosti je njeno ime postalo poznato kada je 2017. godine osudila osmoricu pripadnika Žandarmerije zbog napada na Andreja Vučića, brata predsednika Srbije Aleksandra Vučića, i Predraga Malog, brata ministra finansija Siniše Malog. Aleksić je ubrzo nakon toga unapređena – ostala je u istom sudu, ali je iz krivičnog odeljenja prešla u Posebno odeljenje za organizovani kriminal. Aleksić za KRIK kaže da odluka da osudi žandarme nije doprinela njenom napredovanju.
„Moje napredovanje za sudiju Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu nije rezultat donete odluke u predmetu ‘žandarmi’ niti bilo koje druge presude“, navela je Aleksić.
Ovaj premeštaj nije prošao nezapaženo u javnosti pošto su ga pratile brojne kontroverze. Naime, Aleksić je zamenila kolegu Aleksandra Trešnjeva koji je šest godina sudio u najvećim predmetima organizovanog kriminala, ali je ušao u sukob sa Stepanovićem koji ga je premestio iz ovog odeljenja.
Zbog ovoga, procesi u kojima je sudio Trešnjev vraćali su se na početak, što je uticalo na dužinu trajanja. Aleksić nije želela da za KRIK komentariše ovaj slučaj, već je navela da je „ispravnost odluke predsednika suda o vraćanju sudije Aleksandra Trešnjeva u redovno krivično odeljenje preispitivao Apelacioni sud i da je ona u konkretnom slučaju i potvrđena.“
Aleksić se u Posebnom odeljenju pridružila veću koje, između ostalog, sudi narko-bosu Darku Šariću i iste godine učestvovala u donošenju presude kojom je Šarić jednoglasno osuđen na 15 godina zatvora. Te 2018. godine bila je članica veća koje je oslobodilo članove nekadašnje Jedinice za specijalne operacije (JSO) optužene da su 2001. godine izveli oružanu pobunu. Aleksić trenutno predsedava veću u postupku protiv „valjevske grupe“ koju je, kako tvrdi tužilaštvo, predvodio Milan Lazarević, a koja je optužena za ubistvo, iznudu i oružje. Optuženi i njihovi advokati u više navrata su izražavali nezadovoljstvo njenim postupanjem, a Apelacioni sud u Beogradu je 2020. godine utvrdio da je Aleksić u ovom postupku prekršila zakon kada je jednom od optuženih odredila pritvor ubrzo nakon što je na suđenju posekao sebe po vratu.
Aleksić je karijeru sudije započela 2002. godine u Drugom opštinskom sudu u Beogradu, a za sudiju Višeg suda postavljena je 2014. Četiri godine kasnije unapređena je u Posebno odeljenje za organizovani kriminal.
Podaci o njenoj imovini nisu dostupni javnosti pošto su njeni imovinski kartoni na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije zatvoreni.
„Imovinski karton je zaključan iz razloga zaštite bezbednosti, budući da sudije Posebnog odeljenja postupaju u izuzetno kompleksnim i medijski ispraćenim predmetima, a ne radi onemogućavanja građana u ostvarivanju nekog Ustavom ili zakonom zagarantovanog prava“, kaže Aleksić.
Drugi opštinski sud u Beogradu/Prvi osnovni sud u Beogradu
2002-2014
Sudija
Drugi opštinski sud u Beogradu/Prvi osnovni sud u Beogradu
Viši sud u Beogradu
2014-2018
Sudija
Viši sud u Beogradu
Viši sud u Beogradu
Posebno odeljenje za organizovani kriminal
2018
Sudija
Viši sud u Beogradu
Posebno odeljenje za organizovani kriminal
2
6
19
22
2018.
2014.
2002.
1998.
1996.
30
Staž u sudstvu
2026.
NAJBITNIJI PREDMETI
Predsednica veća
Valjevska grupa
TRAJANJE
16 godina
TRAJE
Devetorici članova takozvane „valjevske grupe“, optuženim za ubistvo, iznudu, nedozvoljeno držanje oružja i falsifikovanje dokumenata sudi se već više od 10 godina. Za to vreme...
Više o predmetu
Predsednica veća (ponovljeni postupak)
Suđenje za ubistvo radnika obezbeđenja pošte
TRAJANJE
9 godina
OKONČAN
U martu 2006. godine u jutarnjim časovima radnici su razvozili penzije po beogradskim Poštama. Tri muškarca – Nenad Grujović, Vladimir Stanić i Branislav Andrić čekali su ispred...
Više o predmetu
Predsednica veća
Suđenje bivšem direktoru „Železnica Srbije“
TRAJANJE
8 godina
OKONČAN
Tužilaštvo za organizovani kriminal optužilo je 2010. Milanka Šarančića, bivšeg direktora „Železnica Srbije“, i njegove saradnike da su pri kupovini lokomotiva oštetili ovo...
Više o predmetu
Predsednica veća (ponovljeni postupak)
Suđenje bivšem ministru Oliveru Duliću
TRAJANJE
7 godina
OKONČAN
Nakon što je Srpska napredna stranka (SNS) došla na vlast 2012. godine, jedan od prvih poteza u najavljenom obračunu sa korupcijom bilo je hapšenje Olivera Dulića, bivšeg ministra za...
Više o predmetu
Sudija
Pokušaj ubistva Milana Beka
TRAJANJE
6 godina
OKONČAN
Biznismen Milan Beko preživeo je pokušaj ubistva u novembru 2014. godine kada je upucan ispred svoje kuće u beogradskom naselju Senjak.
Osam meseci kasnije, policija je uhapsila Maju...
Više o predmetu
Sudija
Napad na Andreja Vučića i Predraga Malog
TRAJANJE
5 godina
OKONČAN
Osmorica pripadnika Žandarmerije optuženi su jer su tokom Parade ponosa održane 2014. godine u Beogradu tukli Andreja Vučića, brata tada premijera Srbije Aleksandra Vučića, i...
Više o predmetu
Članica veća
Darko Šarić – suđenje za pranje novca
TRAJANJE
15 godina
TRAJE
Međunarodnom akcijom „Balkanski ratnik“ 2009. godine kriminalna organizacija Darka Šarića praktično je rasturena – širom sveta uhapšeni su njegovi saradnici osumnjičeni da su...
Više o predmetu
Članica veća (ponovljeni postupak)
Darko Šarić – suđenje za međunarodni šverc kokaina
TRAJANJE
12 godina
OKONČAN
Darku Šariću i njegovoj grupi sudilo se duže od 10 godina zbog međunarodnog šverca oko 5,7 tona kokaina iz zemalja Latinske Amerike u Evropu i bilo je to jedno od najvećih suđenja za...
Više o predmetu
Članica veća
Pobuna JSO
TRAJANJE
7 godina
OKONČAN
U martu 2012. godine Milorad Ulemek Legija, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO), i još sedmoro njenih pripadnika optuženi su da su novembra 2001. organizovali oružanu...
Više o predmetu
Članica veća
Suđenje Borislavu Novakoviću
TRAJANJE
6 godina
OKONČAN
Nekadašnji gradonačelnik Novog Sada Borislav Novaković uhapšen je u novembru 2014. zbog navodnih malverzacija prilikom izgradnje Bulevara Evrope u ovom gradu. Novaković je bio...
Više o predmetu
Članica veća
Suđenje Šariću za planiranje ubistva svedoka saradnika
TRAJANJE
3 godine
TRAJE
Krajem 2021. godine Darko Šarić, koji je u to vreme čekao konačnu odluku po optužbama za međunarodni šverc kokaina, izašao je u kućni pritvor. U svoj dom Šarić se vratio posle...
Više o predmetu
Članica veća (ponovljeni postupak)
Suđenje tužiocu iz Novog Pazara
TRAJANJE
2 godine
OKONČAN
Radanku Lojanici, zameniku osnovnog javnog tužioca u Novom Pazaru, sudilo se da je prisvojio deo novca koji je trebalo da bude uplaćen u humanitarne svrhe.
On je, kako tvrdi...
Više o predmetu
NEZAKONITE ODLUKE
Novinari KRIK-a crvenim i žutim zastavicama čitaocima ukazuju na određene nepravilnosti, kontroverze i probleme koje su otkrili u vezi sa radom pojedinih sudija, kao i u predmetima u kojima su te sudije postupale.
Zoran Jeličić, jedan od optuženih članova „valjevske grupe“, novembra 2019. je u znak protesta u sudnici posekao sebe po vratu nakon čega je poslat u bolnicu na pregled. Pošto nije imao ozbiljne povrede pušten je kući, ali se u svoj stan u Valjevu, u kom bi trebalo da je u kuć...
Više teksta
Zoran Jeličić, jedan od optuženih članova „valjevske grupe“, novembra 2019. je u znak protesta u sudnici posekao sebe po vratu nakon čega je poslat u bolnicu na pregled. Pošto nije imao ozbiljne povrede pušten je kući, ali se u svoj stan u Valjevu, u kom bi trebalo da je u kućnom pritvoru, nije vratio odmah po izlasku iz bolnice.
Nakon što ga je policija pronašla, dan po njegovom nestanku i uhapsila, sudija Svetlana Aleksić kaznila ga je tako što mu je kućni pritvor zamenila zatvorskim. Ovu odluku, međutim, Apelacioni sud u Beogradu proglasio je nezakonitom i Jeličića vratio u kućni pritvor.
Naime, Apelacioni sud je utvrdio da je Jeličić imao opravdan razlog zbog kog se u stan nije vratio kada je trebalo. Istog dana kada je pušten iz bolnice u koju je prevezen sa suđenja, njega je pronašao taksista pored puta u blizini Uba onesvešćenog i sa povredama noge i ruke i prevezao ga u Urgentni centar u Valjevu. Primljen je na psihijatriju oko pola dva noću, te je opravdano što se tek ujutru vratio u svoj stan, smatrao je sud. Takođe, sud je utvrdio da je sudija Aleksić propustila da u obzir uzme i to što se Jeličić u stan vratio manje od 48 sati nakon što ga je opravdano napustio. Pošto je ovo zakonski rok u toku kog optuženi može u hitnom slučaju da napusti stan, sudijina odluka da mu se odredi zatvorski pritvor bila je neprimerena, utvrdio je sud više instance.
Manje teksta
ANGAŽOVANJE VAN SUDA
Pravosudna akademija
Aleksić je, prema zvaničnom sajtu državne Pravosudne akademije, najmanje tri puta bila članica ispitne komisije prilikom završnog ispita obuke koju akademija organizuje za sudije i tužioce početnike. Za to joj je u dva navrata 2018. i 2019. godine isplaćeno ukupno 140.000 dinara, p...
Više teksta
Aleksić je, prema zvaničnom sajtu državne Pravosudne akademije, najmanje tri puta bila članica ispitne komisije prilikom završnog ispita obuke koju akademija organizuje za sudije i tužioce početnike. Za to joj je u dva navrata 2018. i 2019. godine isplaćeno ukupno 140.000 dinara, pokazuju podaci koje su novinari KRIK-a dobili od akademije.
Pravosudna akademija bi planiranim izmenama Ustava u delu koji se tiče pravosuđa trebalo da dobije značajnu ulogu i to tako što će sudije moći da postanu samo oni koji su prošli obuku akademije. Stručna javnost, među kojima udruženja Društvo sudija Srbije i Centar za pravosudna istraživanja – CEPRIS, je to oštro kritikovala ističući zabrinutost da će time politički uticaj biti izmešten iz Narodne skupštine u Pravosudnu akademiju.