Slučaj u javnosti poznat kao „Jovanjica“, odnosno otkrivanje velikog zasada marihuane na poljoprivrednoj plantaži ove kompanije, jedan je od retkih slučajeva organizovanog kriminala u zemlji u kojima će se suditi službenicima policije i obaveštajnih agencija jer su dali podršku kriminalnoj grupi.
Većinski vlasnik „Jovanjice“ Predrag Koluvija uhapšen je u novembru 2019. godine. Policija i tužilaštvo otkrili su da je, osim organskih proizvoda po kojima je njegovo gazdinstvo bilo poznato, na imanju u blizini Stare Pazove gajena marihuana. Koluvija je priveden pošto je policajcima, koji su na auto-putu u pravcu ka Nišu zaustavili „audi a8“ u kom je bio, pokazao policijsku legitimaciju za koju su posumnjali da je falsifikovana. Policajci su ga, kako su kasnije ispričali u tužilaštvu, zaustavili jer je išao velikom brzinom i nepropisno preticao.
Više teksta
Slučaj u javnosti poznat kao „Jovanjica“, odnosno otkrivanje velikog zasada marihuane na poljoprivrednoj plantaži ove kompanije, jedan je od retkih slučajeva organizovanog kriminala u zemlji u kojima će se suditi službenicima policije i obaveštajnih agencija jer su dali podršku kriminalnoj grupi.
Većinski vlasnik „Jovanjice“ Predrag Koluvija uhapšen je u novembru 2019. godine. Policija i tužilaštvo otkrili su da je, osim organskih proizvoda po kojima je njegovo gazdinstvo bilo poznato, na imanju u blizini Stare Pazove gajena marihuana. Koluvija je priveden pošto je policajcima, koji su na auto-putu u pravcu ka Nišu zaustavili „audi a8“ u kom je bio, pokazao policijsku legitimaciju za koju su posumnjali da je falsifikovana. Policajci su ga, kako su kasnije ispričali u tužilaštvu, zaustavili jer je išao velikom brzinom i nepropisno preticao.
Ubrzo po hapšenju, policajci su upali na Koluvijino imanje u blizini Stare Pazove. Tamo su pronašli 1,6 tona marihuane – živih biljaka koje su se gajile, ali i osušenih koje su bile spremne za prodaju, kao i kanabis ulje.
Bila je to jedna od najvećih zaplena, ali se policija njom nije javno pohvalila, kao što inače čini kada su u pitanju mnogo manje količine zaplenjene droge. Šira javnost je za ceo događaj saznala pet dana kasnije i to od opozicionog političara Miroslava Aleksića koji je na konferenciji za novinare u skupštini pozvao policiju i tužilaštvo da objave sve detalje ovog slučaja i da odgovore na pitanje da li su imanje obezbeđivali policajci u civilu.
Tadašnji ministar policije Nebojša Stefanović tada je prvi put javno progovorio o slučaju, objasnivši da policija o akciji nije izlazila u javnost kako ne bi ugrozila istragu.
„Ako imamo istragu, koja na tom imanju traje, tu se nalazi ogromna količina narkotika, tu se nalaze 22 hale. Da li je bilo normalno da mi u prvom trenutku obaveštavamo javnost i upozorimo moguće izvršioce krivičnih dela šta smo sve pronašli?“, rekao je Stefanović.
Član opozicione Narodne stranke Aleksić je u javnosti izneo i tvrdnju da je Koluvija prilikom hapšenja pozvao Andreja Vučića, brata predsednika Srbije Aleksandra Vučića, međutim, ovo nikada nije dokazano. Tužilaštvo za organizovani kriminal je saopštilo da nema osnova sumnje da je bilo ko od braće Vučić komunicirao sa Koluvijom.
U javnosti se govorilo i o pritisku na policajca koji je razotkrio imanje. Televizija N1 je objavila da je inspektora koji je vodio istragu Slobodana Milenkovića poligrafski testirao Sektor unutrašnje kontrole MUP-a zbog drugog slučaja. Izvori iz policije su za N1, međutim, naveli da bi ovo mogao da bude pritisak na Milenkovića s obzirom na to da se dešava dok je slučaj „Jovanjica“ u žiži javnosti.
Nedugo potom, oglasio se i Milenković – u snimljenoj video-izjavi koju je ministarstvo policije poslalo medijima on je negirao da je u toku istrage bilo pritisaka na policiju i rekao da porodica predsednika Vučića nije povezana sa ovim slučajem.
Činjenica je da Koluvijine plantaže jesu posećivali mnogi drugi predstavnici vlasti – o čemu je KRIK ranije pisao. U poseti imanju „Jovanjica“ bili su Aleksandar Vulin, tada ministar za rad, a danas ministar policije; Dragan Sikimić, tada zamenik direktora Nacionalne službe za zapošljavanje, danas direktor Agencije za suzbijanje korupcije, bivši direktor „Koridora Srbije“ Zoran Babić, kao i član Gradskog veća Grada Beograda i član izvršnog odbora SNS-a Dragomir Petronijević. Država je Koluviji pomogla i finansijski – Insajder je objavio da je njegova firma od 2016. dobila najmanje tri kredita od ukupno 3,9 miliona evra od Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza (AOFI).
U maju 2020. tužilac Saša Drecun je podigao optužnicu protiv Koluvije i devet njegovih saradnika za kriminalno udruživanje i gajenje marihuane.
Da je Koluvija šef organizovane kriminalne grupe tužilaštvo tvrdi najviše na osnovu njegove komunikacije sa saradnicima preko telefonske aplikacije „Razgovori“.
Koluvijina operacija, piše u optužnici, bila je sofisticirana – na njegovim imanjima postojale su podzemne prostorije u kojima se marihuana sušila i tako pripremala za prodaju. Samo određeni radnici su imali ključ za te prostorije.
Optužnica sadrži imena još nekih visokopozicioniranih državnih službenika koji su bili u vezi sa optuženim uzgajivačem marihuane.
Otkriva da je Koluvija imao sastanak u zgradi SIV-a sa državnim sekretarom u MUP-u Milosavom Miličkovićem, kao i da je imao zajedničku posetu Kosovu sa zamenikom i pomoćnicom Marka Đurića, tadašnjeg šefa Kancelarije za Kosovo i Metohiju. Deluje da ove veze tužilaštvo nije dublje ispitalo – jer u optužnici ne piše da su ovi funkcioneri saslušani, a o ovome pročitajte u KRIK-ovoj priči. Neki od njih se, ipak, možda pojave na sudu pošto ih je odbrana predložila za svedoke.
Plantažu marihuane obezbeđivala je kompanija „Ronin Elite Security“, u vlasništvu bivšeg pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Alenka Lazova, utvrdilo je tužilaštvo. On nije optužen u ovom slučaju.
Iz optužnice je jasno i da niko nije proveravao šta Koluvija gaji na svojim imanjima. Privatna kompanija „Organic Control System” koja je bila nadležna za to, bavila se samo time kakve pesticide i đubrivo Koluvija koristi.
Koluvija je, kada je dao iskaz u tužilaštvu, negirao da je gajio marihuanu. Tvrdi da je uzgajao industrijsku konoplju – biljku koja je, pod određenim uslovima, dozvoljena za gajenje u Srbiji. Ključna razlika između ove dve biljke je količina THC-a – psihoaktivne supstance – koju marihuana sadrži u većoj meri.
Prema zakonima Srbije, dozvoljeno je uzgajati industrijsku konoplju koja nema više od 0,3 odsto THC-a u sebi. U Koluvijinim biljkama pronađen je veći procenat – u pojedinim i do 17,5 odsto THC-a, kako se navodi u optužnici.
Koluvija je rekao da veći procenat od dozvoljenog THC-a u biljkama nije nastao njegovom voljom, već zbog vremenskih pojava.
„Iz klimatskih razloga skoči THC u biljci kroz mutaciju (…) iz tog razloga se svake godine uništava stotine hektara zasada u Nemačkoj”, prepričano je u optužnici šta je Koluvija rekao.
Na suđenju koje je počelo u oktobru 2020. Koluvija, koji je i dalje u pritvoru, negirao je optužbe.
„Razumeo sam optužnicu, osporavam da je bilo šta što je tužilac pročitao tako, i da je bilo ko od optuženih bilo šta uradio i imao navedene uloge. Siguran sam da ćemo u postupku to i dokazati“, rekao je.
U nastavku istrage, Tužilaštvo za organizovani kriminal uhapsilo je nekoliko službenika policije i obaveštajne agenicije BIA pod sumnjom da su pomagali Koluviji, dok je za jednim pripadnikom Vojnoobaveštajne agencije (VOA) raspisana poternica.
Među uhapšenima je i Milan Kendija, bivši načelnik Odeljenja za obezbeđenje određenih funkcionera i objekata Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), koji je obezbeđivao nekadašnjeg direktora policije Milorada Veljovića
Protiv njih je nedavno podignuta posebna optužnica, za koju se čeka da je su potvrdi kako bi suđenje moglo da počne.